Godine1995, uz  ''ćakule'' i ''belicu'', javlja se ideja o izradi Statuta Sela ''koji će se štovati i javni život Sela po njemu uskladiti''.

       Inicijativom prvog Poglavara, Ivice Nemeca, Statut je napisan 11. lipnja iste godine, a 30. ožujka 1996. godine, izmijenjen i nadopunjen, postaje punovažan. 

 

Dana 30. ožujka 1996. godine, na Skupu žitelja Frlani, prihvaćen je ovaj

  S T A T U T

Članak 1.

        Statut je napisan da ga se štuje i da se javni život Sela njime usklađuje.

 Članak 2.

       Statut se sastoji od uvoda, četiri poglavlja i jednog dodatka, kako slijedi:

 

                          UVOD

I. POGLAVAR

II. PRAVA I OBVEZE ŽITELJA FRLANI

III. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

IV. POSTUPAK DONOŠENJA IZMJENA I DOPUNA STATUTA

          DODATAK  -  POVIJESNI PREGLED   

 

       UVOD

 Članak 3. 

       Selo Frlani ustanovljuje svoj Grb i Stijeg.

Stijeg s Grbom izvjesit će se na Dan Sela, državne blagdane, Blagdan Uzvišenja Svetog Križa (Križevicu), u razim svečanim prigodama (vjenčanja, rođenja …) i kod odavanja počasti preminulom žitelju (s crnom vrpcom).

 

Članak 4.

       Za Dan Sela određuje se druga nedjelja u mjesecu lipnju.

Dan Sela obilježava se radno i svečano.

Članak 5.

       Obilježavanju Dana Sela mogu se priključiti i žitelji privremeno nastanjeni u Frlanima.

 

       I.  POGLAVAR

 

Članak 6.

 

       Na Dan Frlani, svake druge godine, javnim glasovanjem i natpolovičnom većinom punoljetnih žitelja Sela, bira se Poglavar.

 

Članak 7.

       Svi punoljetni žitelji Sela imaju aktivno i pasivno pravo glasa glede izbora Poglavara.

 Članak 8.

       Poglavar, prema vlastitom nahođenju i savjesti, bira svoje suradnike (tri člana, od kojih najmanje jedan mora biti žena).

Jednog od suradnika Poglavar imenuje svojim zamjenikom.

Članak 9.

       Poglavar i njegovi suradnici ovlašteni su, u ime Sela, surađivati s Općinom Kastav i drugim pravnim i fizičkim osobama, a u interesu unaprjeđenja Sela.

 Članak 10.

       Poglavar prvostupanjski rješava sve nesuglasice među žiteljima Sela.

U slučaju nemogućnosti rješenja, rješavanje nesuglasica ustupa svojim suradnicima koji predstavljaju drugostupanjski organ.

 Članak 11.

       Po isteku dvogodišnjeg mandata, Poglavar je dužan podnijeti izvješće na Skupu žitelja Sela.

Izvješća, kao i svi dokumenti, čuvaju se u pismohrani Poglavara.

 

       II.  PRAVA I OBVEZE ŽITELJA FRLANI

 Članak 12.

        Svi žitelji Frlani imaju pravo suvereno uređivati život u skladu s urbanističkim, civilizacijskim i kulturnim normama.

 Članak 13.

        Svi žitelji Frlani imaju jednako pravo korištenja i uživanja javnih površina Sela.

 Članak 14.

        Svi žitelji Frlani imaju pravo organizirati vlastita slavlja u skladu sa svojim običajima, vjeroispovješću i nacionalnošću.

 Članak 15.

        Svi žitelji Frlani dužni su sve aktivnosti izvan svojih domova i imanja uskladiti s civilizacijskim i kulturnim normama ponašanja.

 Članak 16.

        Poglavar, u dogovoru sa svojim suradnicima, organizira nesmetano odvijanje zajedničkih svečanosti i slavlja (rođenje, vjenčanje …) i organizira pomoć u nemilim događajima (smrt).

 Članak 17.

       Žitelji Frlani ne smiju nagrđivati, uzurpirati i uništavati javne površine.

Članak 18.

        Poglavar može učiniti iznimku Odredbe Članka 17, u smislu privremenog korištenja javnih površina kad za to postoje opravdani razlozi (privremeno odlaganje građevnog materijala, drva za ogrijev i slično) i, u dogovoru sa suradnicima, odobriti zamolbu žitelja za privremeno opravdano korištenje javne površine u privatne svrhe.

 Članak 19.

        Svi punoljetni žitelji Frlani dužni su aktivno sudjelovati u aktivnostima uređenja Sela, uključujući i djecu stariju od deset godina života.

        III.  PRIJELAZNE I ZNAKLJUČNE ODREDBE

 Članak 20.

        Ovaj Statut stupit će na snagu danom usvojenja na Skupu žitelja Frlani.

 Članak 21.

        Nakon stupanja na snagu, žitelji Frlani dužni su svoje ponašanje i način života  uskladiti s Odredbama Statuta.

        IV.  POSTUPAK DONOŠENJA IZMJENA I DOPUNA      

              STATUTA

 Članak 22.

        Prijedlog izmjena i dopuna Statuta može podnijeti svaki punoljetni žitelj Frlani, ukoliko je podržan od najmanje deset istomišljenika.

Prijedlog u pisanom obliku podnosi Poglavaru. 

Članak 23.

        Poglavar je dužan prijedlog izmjena i dopuna Statuta staviti na dnevni red Skupa žitelja Frlani, najkasnije u razdoblju od trideset dana od dana dostave prijedloga.

O usvajanju prijedloga odlučuju punoljetni žitelji javnim glasovanjem i natpolovičnom većinom.

        DODATAK  -  POVIJESNI PREGLED 

      PUTOVANJE KROZ POVIJEST KASTAVŠTINE

       Želimo li zaviriti u povijest Frlani i saznati više o nastanku, razvitku i ''užancama'' tog starog primorskog kraja, ne možemo ne zaviriti u povijest Kastavštine jer su Frlani oduvijek njen sastavni dio.

       I zato …

       Kastavci su žitelji Kastavštine, a Kastavština je kraj u kojemu žive Kastavci.

Kastavci su isključivo Hrvati, po vjeroispovijesti katolici, po govoru čakavci.

       Kastavci žive na padinama brda ali nisu gorštaci, rastu s pogledom na ''najljepši zaljev na svijetu'' ali nisu ni pomorci ni ribari, nastanjeni su u blizini grada ali su bili radnici samo iz nužde, žive na selu ali nisu zemljoradnici (ne u panonskom smislu), znaju mnoge zanate ali, cehovski definirano, nisu zanatlije.

       Malo dobre zemlje i obilje kamena nije bilo dostatno za život, ali dostatno da je ljude vezivalo uza se, a onoliko koliko je nedostajalo do ''dostatno za život'', valjalo je pribaviti na drugi način.

       Tako su Kastavci bili i zemljoradnici i vinogradari, ali i šumski radnici i zanatlije, radnici u ''škveru'' i na građevinama, izvršitelji (rijetko poduzetnici) u raznim zanimanjima, prema vlastitim sposobnostima i afinitetima.

       Ljubav prema zemlji lišila ih je potrebe da traže nešto bolje i ljepše, i tako su ostali ''svoji na svojen''.

       ''Svoji na svojen'' nije krilatica novijeg datuma jer Kastavci nisu nikada bili kmetovi!

        KASTAV I KASTAVŠTINA U SREDNJEM I NOVOM VIJEKU

       Dok su u Srednjem i Novom vijeku ostali istarski seljaci kmetovali feudalcima Venecije i Habsburške Monarhije, stanovnici ''Kastavšćine'', i s njima povezani puk ''Veprinšćine'' i ''Mošćenišćine'', bili su slobodni ljudi, vlasnici svojih zemljišta. Uživali su u samoupravi zato jer su općine Kastav, Veprinac i Mošćenice, kao pojedine cjeline koje su zajedno činile ''Kastafsku gospoštiju'', bile podvrgnute feudalnom gospodaru na način da je odnos zavisnosti postojao između općine kao cjeline (i njenih slobodnih članova), te feudalnog gospodara.

       Takva mnogostoljetna sloboda koju su uživali naraštaji i naraštaji Kastavštine i za koju su se složno borili kako bi je sačuvali od presizanja vlasti feudalnog, a kasnije i fašističkog gospodara, ostavila je neizbrisivi trag na njezinom stanovništvu.

       Ljubav prema slobodi i osobnoj neovisnosti, međusobna povezanost i solidarnost, upornost u obrani svojih prava i stavova, samostalnost i kritičnost u ocjenama i prosuđivanju događaja u društvenoj zbilji, osobine su koje krase stanovništvo Kastvštine. Upravo te osobine omogućile su Kastavcima koje je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca Rapallskim ugovorom iz 1920. godine, zajedno s dijelom Istre, prepustila vlasti Kraljevine Italije, da sačuvaju svoj obraz i nacionalnu svijest: ''Kastafćina i va njoj čakavština j' uvde i tamo! Kastafci z jenu i drugu stran žice su Kastafci i niš drugo lego Kastafci i ustat će Kastafci za vinovek, amen!'

       Ivo Jardas, Kastavac, hrvatski učitelj i etnograf , u svojoj knjizi ''Kastavština'', definira područje koje je potpadalo pod nekadašnju kastavsku kapitaniju  sa središtem u gradu Kastvu: ''… Kastafšćina se zove vas on kraj ki j' nekada spadal pod kastafsku pravicu. To će reć pod kastafsku kapitaniju, sučiju i pod kastafski komun ale općinu. To j' kraj reduć od Reškega jardina pul more pasat Preluk, blizu Voloskega. Onput kuntro Leprincu pak po gore Lisine na Brgud. O' tamo mej Škalnicu i Lipu na Lisac, pak prek Paje i Gumanca do Police. Tamo se vrne na Trstenik. Ontrat gre kunfin po gore nad Studenu i na Zvir. Napred gre s vodun Rečinun na Reški kunfin ...''

       Godine 1400. napisan je ''Kastafski štatut'' pod nazivom ''Zakoni i užance grada Kastva, stavjeni na hartu po rojstvu Isukrstovu let gospodnjeh 1400.''

       Godine 1819. uveden je katastar i stvoreno dvadesetak manjih poreznih ''obćina'' (županija). U drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, općina Kastav broji trideset i dvije županije, a Frlani spadaju u Županiju Jurčići, smještenu južno, tik ispod grada Kastva, sve do mora (Turan), između županija Rubeši i Srdoči.

Na tom su području znamenita tri zdenca za koja se vjeruje da potječu iz grčkog doba.

       Tlo se u Kastavštini pretežno sastoji od slojevitog vapnenastog kamenca – krasa.

Male naslage čiste zemlje tek tu i tamo tvore ''dolce'' i ''lešice'', tj. obradive površine. Konfiguracija tla neravna je i stma, a sam grad Kastav nalazi se na 365 metara nad morem.

       Posebno dobro uspjeva vinova loza. Žive vode gotovo i nema, pa se grade ''šterne'', najprije zajedničke, ''komunijske'', za više sela ili veću skupinu kuća, a kasnije i pojedinačno, te se koristi kišnica. Vodovod se postupno uvodi tek kasnih sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća.

       Pisani trag spominje Frlani početkom 18. stoljeća kao zaseok s nekoliko kuća

(i danas postoje ruševine, prema usmenoj predaji stare preko dvjesto godina).

        DANAŠNJICA

       Na dan 30. ožujka 1996. Frlani broje dvadeset i četiri kuće, dvadeset i osam domaćinstava sa sedamdeset i četiri žitelja (pedeset i devet odraslih i petnaest djece).

       Osamdesetih godina 20. stoljeća pripadaju zapadom dijelu grada Rijeke, a od

1995. godine ponovno su dio općine Kastav.

Do Frlani vode dvije prometnice iz smjera Rijeke (istočna i južna) i jedna (nedovršena) iz smjera Kastva.

Prometnica iz smjera Rijeke (istočna) asfaltirana je šezdesetih godina 20. stoljeća inicijativom, sredstvima i dragovoljnim radom žitelja Frani, a tradicija dragovoljnog rada nastavila se, i nastavlja se, i dalje.

       Godine 1994. Obnovljen je i blagoslovljen Križ prije ulaska u Selo s istočne strane, devastiran za vrijeme Drugog svjetskog rata, a uređen je i središnji prostor Sela, trg, nekadašnja ''Ravan''.

       Godine 1995. ustanovljeni su Dan Frlani, Grb, Stijeg i ovaj Statut, prihvaćen na Skupu žitelja u ožujku 1996. godine.

        Namjera i želja svih aktera, idejnih pokretača i izvršilaca, bile su ostaviti trag, očuvati tradiciju i potaknuti potomke za nastavak započetog.

                                                                            U Frlanima, 30. ožujka 1996.